
16 sep Smart naočare: potreba ili prolazni trend?
Ideja o super-naočarama koje vam pružaju informacije dok hodate, radite, ili vozite, dugo je bila samo stvar sci-fi uradaka.
Google Glass 2013 donose ovu revoluciju u realnost. Iako je prošlo vise od 10 godina od tada, začuđujuće je sto ne viđamo vise naočara ove tehnologije na ulicama. Pred njima je bio dugi put razvijanja funkcionalnosti. Tehnološki giganti poput Meta-e, Amazona, Google-a i BMW-a, tvrde da smart naočare čeka neminovna budućnost svakodnevnog korišćenja.
Da li je to samo tipična marketinška taktika stvaranja FOMO-a ili će oni koji ih se ne late zaista zaostajati u tehnološkim trendovima?
Kratka istorija AR tehnologije
Za početak, da razjasnimo da govorimo o uređajima koji digitalnim elementima doprinose realnosti koju opažamo. Ne treba mešati AR i VR, tj tehnologije “dopunjene” realnosti i uređaja koji pruža vizuru digitalne realnosti i isključivanje od stvarnog sveta.
AR | VR |
| Dodaje digitalne elemente vidljivoj realnosti | U potpunosti zamenjuje “pravu” realnost digitalnom |
| Delimično imerzivno iskustvo (korisnici su svesni “prave” realnosti, ona je samo dopunjena) | Potpuno imerzivno iskustvo (korisnik je u potpunosti nepovezan sa “pravom” realnošću) |
| Uglavnom povezan za drugi hardver (smart telefon, tablet, računar) | Samostalan uređaj |
Začeci obe vrste manipulisanja vizure realnosti se mogu datirati 1968 izumom Ivana Sadrlenda (koji se takođe smatra važnim za razvijanje rudimentarnog grafickog softvera Sketchpada) i njegovog studenta Boba Spraula. “Damoklov mač”, šaljivo imenovan od strane Sadrlenda zbog njegovog rogobatnog izgleda, predstavlja pionirski uredjaj vizuelnih tehnologija.

Iako primitivan po grafici digitalnih elemenata i korisnosti izvan obrazovnog konteksta, ovaj prototip predstavlja pocetak razvijanja tehnologije spajanja čoveka i mašine.
Sve do 90ih nije bilo mogućnosti “izneti” AR uredjaj van eksperimentalnog okruženja. Tek je 1997 Stiven Fajner predstavio prvi portabilni AR uređaj MARS, u vidu kompjutera, digitalnog radija, i GPS-a spakovanog u ruksak, sa pratećim ručnim kompjuterom pripomognutim stajlusom i tačpedom.

Do 2015, nauka i tehnologija je išla sigurnim (ali ne i komercijalnim) koracima ka onome što sada zamišljamo kada pomislimo na pametne naočare:
- Brus Tomas razvija AR telefonsku igricu ARQuake 2000-e
- Adobe Flash nudi ARToolkit, dizajnerski interfejs 2009
- Google izbacuje Google Glass, projekat pomešanih utisaka publike
Pred nama su godine razvitka AR tehnologije. Giganti se utrkuju da budu sledeci “Damoklov mač” i obeleže istoriju. Ali da li će tehnologija koja obavlja funkcionalnosti pametnog telefona na nasem licu zaista dobiti na popularnosti i postati nezaobilazan gedžet?
Trka pametnih naočara
Ray Ban i Meta nisu prvi, niti jedini koji nude naočare ojačane AI mogućnostima. Prvo eksperimentisanje Ray Bana sa brendom Luxottica nije digao prašinu kako se očekivalo – funkcionalnosti se nisu ni na koji način izdvajale od ostalih modela tog formata.
Meta svim snagama ulaže u razvoj AI naočara, ne ostavljajući prostora za kaskanje za drugim brendovima. Nove funkcionalnosti poput AI asistenata i savetnika, prevodioca u realnom vremenu, mogućnosti ugradnje dioptrijskih sočiva, poboljšane mogućnosti slanja poruka, i integracije novih servisa kao sto su Spotify, Amazon Music, Apple Music, i Shazam-a.
Amazon ulazi u trku sa pametnim naočarama razvijajući dva modela – za sopstvene dostavljače i potrošački, sa ekranom u boji, koji će se integrisati u već postojeći Amazon ekosistem.
Samsung je ovih dana tiho objavio lansiranje Galaxy Glasses u saradnji sa Google-om i Qualcomm-om. Samsung računa na prednost Gemini-ja kao AI asistencije, za razliku od Meta Ray Ban-a koji koriste Llama AI modele, okarakterisane kao sistemi slabijih performansi.
Život sa vizuelnim efektima iznad očiju
Pametne naočare danas stoje na raskrsnici između fascinantne ideje i praktične upotrebe. Tehnološki giganti ih vide kao sledeći korak u evoluciji digitalnog života, ali iskustvo korisnika pokazuje da još uvek nisu spremne da preuzmu primat od pametnih telefona.
Možda ćemo ih u budućnosti nositi svakodnevno, kao što danas nosimo sat ili slušalice. Možda će ostati samo gedžet za odabrane niše i entuzijaste. Ali ono što je sigurno jeste da nam otvaraju prostor za novo razumevanje načina na koji tehnologija ulazi u našu svakodnevicu, ne samo u džepu, već i direktno pred očima.
Hoće li smart naočare postati naš novi prozor u svet, ili će ostati eksperiment u istoriji tehnologije? Mozda, ali odgovor ne zavisi samo od njih, već i od nas i od toga koliko smo spremni da integrisemo tehnologiju u svakodnevni pogled na svet.

Pingback:Silmo 2025: Ko je poneo Silmo d’Or? - Optika Fokus
Posted at 13:59h, 03 oktobar[…] predstavila je Nuance Audio, pametne naočare koje kombinuju korekciju vida i pomoć pri slušanju. Nude personalizovano prilagođavanje putem […]
Pingback:Antirefleks stakla: Marketinški trik ili spas za vaše oči? - Optika Fokus
Posted at 01:38h, 26 novembar[…] Dok se tehnologija razvija, zaštita očiju postaje standard, pa se ovi filteri sve češće pominju i u kontekstu nosive tehnologije (više o tome pročitajte u našem članku Smart naočare: potreba ili prolazni trend?). […]
Pingback:MIDO 2026 Highlights - Optika Fokus
Posted at 14:53h, 05 februar[…] pametnim i AI naočarima […]