Ovlašćeni prodavac Ray-Ban, Essilor i još 60+ brendova | Besplatna dostava | Jednostavna zamena i povraćaj
Šta su smart naočare (pametne naočare) i kako funkcionišu?
Smart naočare (pametne naočare) su nosivi optički uređaji koji koriste tehnologiju dopunjene realnosti (AR) i veštačke inteligencije (AI) kako bi u vaše vidno polje ili putem integrisanog zvuka doneli navigaciju, prevod u realnom vremenu, glasovne asistente i ugradnju dioptrijskih stakala, bez isključivanja iz stvarnog sveta. Za razliku od VR uređaja, zadržavaju izgled i lakoću klasičnih naočara (poput Ray-Ban Meta i Samsung Galaxy Glasses modela).
Ideja o super-naočarama koje vam pružaju informacije dok hodate, radite, ili vozite, dugo je bila samo stvar sci-fi uradaka.
Google Glass 2013 donose ovu revoluciju u realnost. Iako je prošlo vise od 10 godina od tada, začuđujuće je sto ne viđamo vise naočara ove tehnologije na ulicama. Pred njima je bio dugi put razvijanja funkcionalnosti. Tehnološki giganti poput Meta-e, Amazona, Google-a i BMW-a, tvrde da smart naočare čeka neminovna budućnost svakodnevnog korišćenja.
Da li je to samo tipična marketinška taktika stvaranja FOMO-a ili će oni koji ih se ne late zaista zaostajati u tehnološkim trendovima?
Kratka istorija AR tehnologije
Za početak, da razjasnimo da govorimo o uređajima koji digitalnim elementima doprinose realnosti koju opažamo. Ne treba mešati AR i VR, tj tehnologije “dopunjene” realnosti i uređaja koji pruža vizuru digitalne realnosti i isključivanje od stvarnog sveta.
| Karakteristika | AR (Dopunjena realnost) | VR (Virtuelna realnost) |
|---|---|---|
| Odnos prema prostoru | Dodaje digitalne elemente vidljivoj realnosti koju normalno posmatrate kroz stakla | U potpunosti zamenjuje „pravu“ realnost digitalnim okruženjem |
| Iskustvo korišćenja | Delimično imerzivno iskustvo (korisnik je svestan stvarnog prostora, on je samo dopunjen) | Potpuno imerzivno iskustvo (korisnik je vizuelno isključen iz stvarnog sveta) |
| Hardver i povezivanje | Uglavnom povezan sa drugim uređajem (pametni telefon, tablet ili računar) u formi naočara | Samostalan uređaj (VR kaciga / headset) |
Začeci obe vrste manipulisanja vizure realnosti se mogu datirati 1968 izumom Ivana Sadrlenda (koji se takođe smatra važnim za razvijanje rudimentarnog grafickog softvera Sketchpada) i njegovog studenta Boba Spraula. “Damoklov mač”, šaljivo imenovan od strane Sadrlenda zbog njegovog rogobatnog izgleda, predstavlja pionirski uredjaj vizuelnih tehnologija.

„Damoklov mač“ (Ivan Sadrlend i Bob Spraul)
Prvi pionirski AR/VR sistem u istoriji — mehanički povezan sa plafonom laboratorije, postavio je temelje spajanja čovekovog vidnog polja i kompjuterske grafike.
Projekat MARS (Stiven Fajner)
Prvi prenosivi AR uređaj koji izlazi iz laboratorije — računar, digitalni radio i GPS spakovani u ranac uz vizir i ručni kontroler.
ARQuake (Brus Tomas)
Prva AR igrica na otvorenom koja je pokazala kako se digitalna grafika može preklopiti sa kretanjem u stvarnom prostoru.
ARToolkit i ulazak na web
Dopunjena realnost postaje dostupna dizajnerima i običnim korisnicima kroz web pregledače i kamere računara.
Google Glass revolucija
Prvi komercijalni pokušaj spakovanja AR ekrana u lagani okvir naočara — projekat koji je bio ispred svog vremena i otvorio vrata današnjim smart modelima.
AI & Smart naočare nove generacije
Ray-Ban Meta, Even Realities i Samsung Galaxy Glasses spajaju izgled klasičnih dioptrijskih i sunčanih naočara sa glasovnim AI asistentima i prevodom u realnom vremenu.
Iako primitivan po grafici digitalnih elemenata i korisnosti izvan obrazovnog konteksta, ovaj prototip predstavlja pocetak razvijanja tehnologije spajanja čoveka i mašine.
Sve do 90ih nije bilo mogućnosti “izneti” AR uredjaj van eksperimentalnog okruženja. Tek je 1997 Stiven Fajner predstavio prvi portabilni AR uređaj MARS, u vidu kompjutera, digitalnog radija, i GPS-a spakovanog u ruksak, sa pratećim ručnim kompjuterom pripomognutim stajlusom i tačpedom.

Do 2015, nauka i tehnologija je išla sigurnim (ali ne i komercijalnim) koracima ka onome što sada zamišljamo kada pomislimo na pametne naočare:
- Brus Tomas razvija AR telefonsku igricu ARQuake 2000-e
- Adobe Flash nudi ARToolkit, dizajnerski interfejs 2009
- Google izbacuje Google Glass, projekat pomešanih utisaka publike
Pred nama su godine razvitka AR tehnologije. Giganti se utrkuju da budu sledeci “Damoklov mač” i obeleže istoriju. Ali da li će tehnologija koja obavlja funkcionalnosti pametnog telefona na nasem licu zaista dobiti na popularnosti i postati nezaobilazan gedžet?
Trka pametnih naočara
Ray Ban i Meta nisu prvi, niti jedini koji nude naočare ojačane AI mogućnostima. Prvo eksperimentisanje Ray Bana sa brendom Luxottica nije digao prašinu kako se očekivalo – funkcionalnosti se nisu ni na koji način izdvajale od ostalih modela tog formata.
Meta svim snagama ulaže u razvoj AI naočara, ne ostavljajući prostora za kaskanje za drugim brendovima. Nove funkcionalnosti poput AI asistenata i savetnika, prevodioca u realnom vremenu, mogućnosti ugradnje dioptrijskih sočiva, poboljšane mogućnosti slanja poruka, i integracije novih servisa kao sto su Spotify, Amazon Music, Apple Music, i Shazam-a.
Amazon ulazi u trku sa pametnim naočarama razvijajući dva modela – za sopstvene dostavljače i potrošački, sa ekranom u boji, koji će se integrisati u već postojeći Amazon ekosistem.
Samsung je ovih dana tiho objavio lansiranje Galaxy Glasses u saradnji sa Google-om i Qualcomm-om. Samsung računa na prednost Gemini-ja kao AI asistencije, za razliku od Meta Ray Ban-a koji koriste Llama AI modele, okarakterisane kao sistemi slabijih performansi.
Život sa vizuelnim efektima iznad očiju
Pametne naočare danas stoje na raskrsnici između fascinantne ideje i praktične upotrebe. Tehnološki giganti ih vide kao sledeći korak u evoluciji digitalnog života, ali iskustvo korisnika pokazuje da još uvek nisu spremne da preuzmu primat od pametnih telefona.
Možda ćemo ih u budućnosti nositi svakodnevno, kao što danas nosimo sat ili slušalice. Možda će ostati samo gedžet za odabrane niše i entuzijaste. Ali ono što je sigurno jeste da nam otvaraju prostor za novo razumevanje načina na koji tehnologija ulazi u našu svakodnevicu, ne samo u džepu, već i direktno pred očima.
Hoće li smart naočare postati naš novi prozor u svet, ili će ostati eksperiment u istoriji tehnologije? Mozda, ali odgovor ne zavisi samo od njih, već i od nas i od toga koliko smo spremni da integrisemo tehnologiju u svakodnevni pogled na svet.
